Author: admin

Vrijeme Ilira i helenizam

Ostatci helenističke kulture govore da je i Neum trajno bio dio kulturne sfere jadranske obale. Ovuda je prolazilo više putnih pravaca koji su povezivali onodobna europska kulturna središta sjevera i juga, istoka i zapada. Već od pretpovijesti ovuda je išao vrlo značajan put iz doline Neretve prema istoku, a isto tako i od neumske obale prema unutrašnjosti, preko Graca i Hutova. Brojne uvale na neumskoj, lako pristupačnoj obali, služile se kao prirodne lučice, o čemu svjedoče nalazi amfora u podmorju. Tko su bili prvi stanovnici užega i širega neumskog područja, o tome nam povijesna znanost pruža neke podatke. Još u drugom tisućljeću prije Krista, u velikim seobama stigli su i na ovo područje Indoeuropljani. Njihovim miješanjem sa zatečenim stanovnicima stvarao se i ovdje novi etnički supstrat na koga će već antički pisci proširiti ilirsko ime, razlikujući ih od „pravih Ilira“ koji su živjeli južno od Drima. Pseudo-Skylakovo djelo Periplus, pisano sredinom IV. st. prije Krista, kaže za pučanstvo uz donji tok Neretve: „Ovi Iliri su iz plemena Manijaca…” Po njima se Pelješki pa i Neumski kanal zvao Manijsko more.

Na prostorima od Neretve prema Boki i sjeverno bar do Popovskog polja, povijesna znanost, na temelju drugih izvora, smješta drevno pleme Plereja. Njima se pripisuje prva prava kultivacija ovoga područja. Strabon, u I. st. prije Krista, na širem području smješta uz Plereje i Ardijeje (koje su Kelti u IV. stoljeću prije Krista potisnuli preko Neretve) i Daorze: „Zatim je rijeka Naron i oko nje Daorizoi i Ardiaioi i Pleraioi kojima je blizu otok nazvan Crna Korkira (Korčula)… a Ardiaioima Faros…” Ilirska plemena stvarala su svoje države, zapravo saveze plemena. Poznato je petnaestak vladara, od kojih je znatan broj bio iz plemena Ardijeja. Od njih je, svakako, najslavnija bila kraljica Teuta. Iz grčkih kolonija s obale i otoka, a osobito iz susjedne velike Narone, prodirala je onodobna mediteranska kultura i na ovo područje. O tome svjedoče brojni ostatci iz toga razdoblja. U tom pogledu vrlo je vrijedno novo nalazište na Vidića guvnu u Vranjevu Selu, koje upečatljivo potvrđuje tu iliro-grčku kulturnu sferu. Osobito su vrijedne dvije vojničke kacige, nekoliko kopalja, ali i drugi brojni ostatci (omega-igle, fibule, ukrasi, bogata keramika…) koje arheolozi smještaju na prijelazu iz V. u IV. stoljeće prije Krista.

Neobuzdana ratoborna ilirska krv narušavala je miran suživot na Jadranu te ometala nesmetanu onodobnu mediteransku trgovinu. To dovodi do brojnih ratova s kolonijama na obali i otocima, koje pozivaju u pomoć Rimljane. Za naše Ardijeje i Plereje osobito je bio sudbonosan tzv. drugi ilirsko-rimski rat 135. god. prije Krista. Tada je rimski konzul Servije Fulvije Flak došao s 10 000 pješaka i 3000 konjanika i temeljito potukao Ardijeje. Preselio ih je nekamo u unutrašnjost te im se, kao i Plerejima, gubi svaki trag. Možemo pretpostaviti da su upravo u ovim ratovima porušene i spaljene mnoge naše gradine. Među prvim područjima na istočnoj obali Jadrana kojim su Rimljani ovladali već 135. godine prije Krista bilo je i neumsko područje. Vjerojatno je u doba spomenutih ratova neumsko područje pripalo rimskim saveznicima, plemenu Daorza, čiji se glavni grad na Ošanićima, poviše Stoca, vjerojatno zvao Daorzon. Za njih kažu stari pisci da su, s ostalim plemenima koja su u ratu stala na stranu Rima, postali „immunes“, nagrađeni i privilegirani. To ih onda dovodi do sukoba s moćnim Delmatima koji su ih, osobito 45. do 49. godine prije Krista, temeljito opustošili.

Pretpovijest

Sjekira od grubo obrađenog domaćeg kamena

Blaga mediteranska klima „okitila“ je neumsko područje vječnim zelenilom. Bogatu i raznoliku floru pratila je i bogata fauna. Bogatstvo svakojake divljači, dostatne količine vode, osobito u Blacima, kao i bogatstvo života čistoga neumskog podmorja, privukli su čovjeka da se na ovim prostorima nastani već u starome kamenom dobu – paleolitiku (do 10 000 godina prije Krista). Pravo bogatstvo (još i danas neistraženih) krških špilja na neumskome širem području pružalo mu je sigurno prebivalište. O svemu tome svjedoče nalazi grubo obrađenoga kamenog oruđa, osobito s područja Moševića i Graca.

BABIN DO: igla od kosti Nalazi iz mlađega kamenog doba – neolitika (do 3500 go- dina prije Krista) još su bogatiji, kako svjedoče brojni nalazi brižno obrađenoga kamenog oruđa i oružja iz šire neumske okolice, danas pohranjeni uglavnom u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.

 

 

GRADAC: Čekić iz neolitika (Zemaljski Muzej) Specifična keramika iz brončanoga doba (1800 do 1000 go- dina prije Krista) nalazi se na užem području Neuma, ali i u čitavome neumskom kraju. Ostatci kulture iz brončanoga i željeznog doba doista su bogati. Prije svega, čitavo neumsko područje upravo je „posuto“ brojnim gomilama različite pro- venijencije i karaktera. One prate sve moguće putove kroz ovo teško prohodno krško područje, ures su mnogih brdskih vrhunaca, a kao grobne piramide ovoga područja nalazimo ih velik broj i u ravnicama.

Do sada je poznato na stotine pretpovijesnih naselja na području neumske općine, među kojima su brojne gradine koje prkose vremenu s naših visova. Ističu se gradina na Osoju, Vukovu klancu, Brestici, Kiševu, Gracu (osobito Malokrn), Hutovska gradina, Previšićka gradina, Trovrha, Basarića gradina, Kolojanj i druge. Sve su neumske gradine posute raznolikom keramikom, a brojni su i nalazi ručnih kamenih mlinova, omega-igala, fibula i drugih karakterističnih nalaza iz toga doba.

VRANJEVO SELO: Prethistorijska “omega igla” HUTOVO, Lapidarij (lapidarium) Prethistorijska stupa

 

 

 

 

 

 

 

HUTOVO , DUŽI: Prethistorijski ručni mlin

Služba za stambeno komunalne poslove izgradnju i razvoj

Josip Njavro, dipl. oec.
pomoćnik načelnika

tel.: +387 (0)36 880 073
fax: +387 (0)36 880 185
gsm: +387 (0)63 795 190

e-mail: jnjavro@gmail.com

Služba za stambeno komunalne poslove izgradnju i razvoj :

  • vrši poslove uređenja i korištenja građevinskog zemljišta,
  • vrši ubiranje i usmjeravanje rente nastale prilikom dodjele građevinskog zemljišta na korištenje,
  • osigurava investicijsko tehničku dokumentaciju za potrebe uređenja građevinskog zemljišta i izgradnju objekata komunalne infrastrukture, priprema i ostvarivanje programa uređenja građevinskog zemljišta,
  • vrši osiguranje i korištenje sredstava za uređenje građevinskog zemljišta i za ustupljeno građevinsko zemljište,
  • vrši pripremu i ostvarenje programa izgradnje novih i rekonstrukcije postojećih lokalnih cesta i ulica u naseljima,
  • predlaže nacrt odluke o komunalnoj naknadi, naknadi za korištenje građevinskog zemljišta kao i drugih propisa iz svog djelokruga,
  • vodi evidenciju u dokumentaciju fonda građevinskog zemljišta, lokalnih putova i ulica u naseljenim mjestima,
  • organizira i izvršava tehničke i pripremne poslove izgradnje i razvoja grada i općine,
  • radi na održavanju stambenog fonda, te donosi rješenja o zakonom propisanim oblicima naknade iz stambene oblasti,
  • vrši pripremu i radi na ostvarenju programa održavanja i uređenja javnih gradskih površina,
  • organizira aktivnosti oko održavanja stambenog fonda,
  • vrši i druge poslove koji mu se sukladno zakonu stave u nadležnost.

Služba za imovinsko pravne poslove i katastar nekretnina

Smilja Konjevod, dipl. ing. geodezije
pomoćnica načelnika

tel.: +387 (0)36 880 134
fax: +387 (0)36 880 214, 248
gsm: +387 (0)63 795 227

Služba za imovinsko pravne poslove i katastar nekretnina:

  • vrši ažuriranje katastarskog operata te održavanje i izradu katastra nekretnina,
  • vrši vještačenje za potrebe sudskih organa,
  • vrši potrebna snimanja stanja iz svog djelokruga,
  • uspostavlja, izrađuje i održava premjer katastra nekretnina, odražava katastar komunalnih uređaja,
  • vrši prijenos projekata na terenu u postupcima izvlaštenja (eksproprijacije), arondacije, komasacije, uzurpacije i drugih upravnih postupaka,
  • vrši parcelaciju zemljišta, premjeravanja i utvrđivanja premjera na zemljištu, unosi utvrđene premjere u planove premjera, te vrši njihovu tehničku obradu,
  • vrši javno izlaganje nekretnina u svrhu uspostave novog katastra nekretnina,
  • priprema podatke iz svog djelokruga rada za ostala tijela općinske uprave,
  • priprema nacrte odluka za Načelnika i Općinsko vijeće iz svog djelokruga,
  • vrši poslove iz oblasti imovinsko pravnih odnosa.

Služba za graditeljstvo i prostorno uređenje

Pero Raič, dipl. oec.
pomoćnik načelnika

tel.: +387 (0)36 880 188
fax: +387 (0)36 880 214, 248
gsm: +387 (0)63 795 198

Služba za graditeljstvo i prostorno uređenje:

  • rješava u upravnim stvarima, te obnaša upravne stručne i druge poslove iz oblasti urbanizma, graditeljstva i prostornog uređenja, cesta i komunalnih djelatnosti,
  • vrši inspekcijski nadzor iz oblasti urbanizma, graditeljstva, cesta i komunalnih djelatnosti,
  • vrši i druge poslove i zadaće koji su mu sukladno propisima stavljeni u nadležnost.

Služba za opću upravu i društvene djelatnosti

Danica Glavinić, dipl. oec.
pomoćnica načelnika

tel.: +387 (0)36 880 186
fax: +387 (0)36 880 214, 248
gsm: +387 (0)63 795 214

Služba za opću upravu i društvene djelatnosti:

  • obavlja administrativno pravne poslove za Općinsko vijeće i  Načelnika općine,
  • obavlja upravne poslove iz oblasti rada, socijalne politike i obitelji
  • prati provođenje i izvršavanje propisa u općem upravnom postupku, ustrojstvu i radu državne uprave kao i o ostvarenju prava  i izvršenju obveza građana, poduzeća, ustanova i drugih institucija pred općinskim organima uprave,
  • izvršava upravne i druge poslove iz oblasti građanskih pitanja, vođenje općeg biračkog spiska, registriranje mjesnih zajednica i organa uprave,
  • obavlja sve personalne poslove kao i poslove u oblasti radnih odnosa za sve službenike i namještenike službe,
  • vodi poslove pismohrane za  službe , Općinsko vijeće i Načelnika općine,
  • osigurava uvjete za rad mjesnih zajednica u oblasti opće uprave,
  • prati i izvršava propise i analizira stanja i poduzima druge mjere u oblasti predškolskog , osnovnog i srednjeg odgoja, kulture, športa,  socijalne skrbi i branitelja,
  • brine o provođenju zakona, uredbi i drugih propisa i općih akata Općinskog vijeća, Načelnika općine, Županije i Federacije,
  • surađuje sa ustanovama iz oblasti predškolskog, osnovnog i srednjeg odgoja i obrazovanja, kulture, športa, socijalne skrbi i branitelja,
  • prati stanje i poduzima mjere u oblasti zdravstvene zaštite , a koji su propisima stavljeni u nadležnost općine,
  • vodi postupak i donosi rješenja o sanitarnoj suglasnosti na projekat i sanitarnu suglasnost o uporabi izgrađenog objekta,
  • vrši inspekcijski nadzor u sanitarnoj, veterinarskoj i zdravstvenoj oblasti,
  • skrbi za osobe koje se nalaze u stanju socijalne potrebe,
  • koordinira prikupljanje, prijem i raspodjelu svih oblika socijalnih davanja na području općine,
  • prati stanje i predlaže mjere iz oblasti ostvarenja prava braniteljsko invalidske zaštite
  • koordinira rad svih udruga proizašlih iz Domovinskog rata,
  • vrši i druge poslove i zadaće koji mu se sukladno propisima stave u nadležnost.

Općinski načelnik

Dr. Živko Matuško rođen je 24. ožujka 1957. godine u Metkoviću. Gimnaziju je završio u Čapljini, a potom medicinski fakultetu u Sarajevu. Pripravnički staž odradio u Mostaru i zapošljava se u Domu zdravlja Neum. Aktivno učestvuje u Domovinskom ratu kao zapovjednik saniteta HVO-a Neum, od prvog do posljednjeg dana. Specijalizaciju ginekologije i porodništva je završio 1998. godine – Klinika za ženske bolesti i porode Petrova 13, Zagreb. Kao specijalist radi u Domu zdravlja Neum, Općoj bolnici Dubrovnik, potom u rodilištu Metković. Oženjen, otac šestero djece.